Što jesti kada dođete na ljetovanje u Hrvatsku? BBC-jev portal GoodFood sastavio je listu od 10 najboljih hrvatskih jela i pića (i to ponajviše onih morskih), a odabrala ih je njihova novinarka i gastrospisateljica Kristin Vuković.
U nastavku pročitajte što se sve našlo na njezinoj listi.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
1. Crni rižot
Na prvom mjestu hrvatskih jela koja turisti obavezno moraju probati našao se crni rižot. Pravi se od sipe ili lignje, maslinovog ulja, češnjaka, crnog vina i crnila od lignji, što daje intenzivan morski okus i crnu boju.
“Jelo je popularno na cijeloj hrvatskoj obali i od njega će vam se zacrniti usta i zubi, ali vrijedi toga”, piše ova novinarka.
2. Boškarin
Bijelo-sivi istarski volovi dugih rogova gurmanska su delicija i na drugom su mjestu. Boškarin se poslužuje u vrhunskim restoranima i konobama na razne načine, uključujući i kao carpaccio, u slanom umaku s tjesteninom ili njokima, kao salama i odrezak ili kao juha, piše Kristin Vuković.
3. Brudet
Treće mjesto pripalo je brudetu, ribarskom gulašu koji potječe iz talijanske regije Marche. “Tradicionalno su ga ribari kuhali na otvorenoj vatri koristeći ulov od tog dana.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
U lonac bi dodali dovoljno octa da se varivo očuva nekoliko dana. Kao i Talijani, i primorski Hrvati u ovom jelu koriste temeljac od rajčice”, piše Vuković.
4. Buzara
Na četvrtom se mjestu našla buzara, jednostavno jelo od dagnji u vinskom temeljcu s češnjakom i krušnim mrvicama, koje je popularno diljem hrvatske obale. Buzara znači “gulaš”, a priprema se slično kao što Francuzi prave moules marinière, kaže ova novinarka.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
5. Fritule
Sljedeća je na redu jedna slastica, a riječ je o fritulama, koje su omiljene na jadranskoj obali i tradicionalno se jedu za vrijeme blagdana.
“Ova pržena peciva nalik na krafne razlikuju se od regije do regije – u smjesu mogu ići žumanjci, grožđice, naribana korica limuna ili naranče, pa čak i rakija ili rum”, piše Vuković.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
6. Fuži i pljukanci
Na šesto je mjesto ova novinarka stavila dvije tipične istarske tjestenine – fuže i pljukance. Fuži su domaća tjestenina u obliku pera, koja se pravi tako da se izrežu kvadratići i svaki se komad omota oko drške drvene žlice.
Istrani vole i ručno rađene pljukance, tjesteninu koja oblikom podsjeća na mahune, i njoke. “Često se poslužuju s umakom od tartufa ili blagim crvenim umacima, poput umaka od govedine, boškarina, piletine, pijetla ili divljači”, kaže ova novinarka.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
7. Istarski pršut
Sljedeće što turisti u Hrvatskoj moraju obavezno probati je istarski pršut, koji se, za razliku od dalmatinskog koji se dimi, suši na zraku uz jaku sjevernu buru. Istarski pršut odležava najmanje 12 mjeseci, ovisno o vremenskim uvjetima i do 18 mjeseci, a dobiveni proizvod ima posebnu aromu i umjereno slan okus, koji se dobro slaže sa sirevima iz regije.
“Dobar obrok često počinje pladnjem pršuta i sira. Istarski pršut se pravi od oguljenog svinjskog buta, koji se suho posoli morskom soli i začini prirodnim začinima poput papra i češnjaka, a ponekad i lovorom i ružmarinom”, piše Vuković.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
8. Malvazija i teran
Na osmom mjestu nije hrana, već piće, a riječ je o prepoznatljivim istarskim vinskim sortama malvaziji i teranu. “Malvazija, pitko bijelo vino dobre mineralnosti s notama marelice i jabuke, odlično se slaže uz morska jela.
Teran, robusno crveno vino, dobro se slaže s mesnim jelima, uključujući boškarin i pršut”, piše ova novinarka.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
9. Peka
Na devetom mjestu našlo se jelo od mesa i povrća popularno diljem Hrvatske – peka. “Naziva se i ispod čripnje – to je doslovno hrana koja se kuha ispod terakota ili željeznog poklopca na užarenoj žeravici.
Peka se može sastojati od hobotnice, janjetine, teletine ili piletine, a uz nju često ide i krumpir”, piše Vuković.
10. Tartufi
Na posljednjem, ali ne i manje važnom mjestu, našli su se istarski tartufi. Motovunske šume u Istri spadaju u šume s najviše tartufa na svijetu, a iako hrvatski tartufi nisu toliko poznati kao talijanski, neki kažu da imaju jaču aromu, piše ova novinarka.
“Svakako su jeftiniji od talijanskih – obrok od više sljedova s velikom količinom tartufa košta upola manje nego u Italiji”, prenosi Index.