Cjepiva protiv raka su stigla. Hoće li biti rezervirana samo za privilegirane?

Većina ljudi toga možda nije svjesna, no cjepiva protiv raka već su postala naša stvarnost. Vrhunska je to tehnologija koja bi nas mogla uvesti u eru personalizirane medicine.

Nedavno su u SAD-u objavljeni vrlo ohrabrujući rezultati istraživanja te su pokazali da su personalizirana cjepiva spriječila recidiv izrazito smrtonosnog raka gušterače kod otprilike polovice sudionika istraživanja. Pored toga su farmaceutski divovi Moderna i BioNTech najavili da će istražiti potencijal mRNA cjepiva u borbi protiv raka.

Što su zapravo cjepiva protiv raka i što mogu?

Cjepiva protiv raka ne razlikuju se previše od onih protiv zaraznih bolesti, poput gripe, ospica, zaušnjaka i covida. Cjepiva potiču imunološki sustav u borbi protiv neke mete, obično virusa, samo što je u ovom slučaju meta rak.

Trenutačno je većina cjepiva protiv raka terapeutska, odnosno koriste se za liječenje pacijenata koji već imaju uznapredovali oblik raka. U te svrhe obično se kombiniraju s kemoterapijom, operacijom i/ili zračenjem. U SAD-u su zasad odobrena dva cjepiva protiv raka – jedan za rak mokraćnog mjehura u ranom stadiju, a drugi za rak prostate.

No postoje i cjepiva za one koji su uspjeli pobijediti ovu smrtonosnu bolest. Daju se ljudima u remisiji s visokim rizikom od recidiva. A onda su tu i ona koja mogu u potpunosti spriječiti rak. Prema pisanju Fortunea, četiri takva odobrio je američki FDA – tri za HPV i jedan za hepatitis B. Svi zapravo rade na sprečavanju infekcija koje mogu dovesti do raka.

Cjepivo protiv HPV-a preporučuje se muškarcima i ženama u dobi od 11 ili 12 godina, ali se može primijeniti već u devetoj, ali i u 26. godini života. Cjepivo protiv hepatitisa B se pak preporučuje svima u dobi od 59 godina, ali i mlađima i starijima koji imaju veći rizik od infekcije.

Velik broj cjepiva protiv raka još je u fazi ispitivanja i zapravo ih još uvijek nema puno odobrenih. No oni koji jesu imaju nevjerojatan učinak. Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, cjepivo protiv HPV-a (odobreno 2006.) od 2012. do 2019. u SAD-u je dovelo do smanjenja pojavnosti raka vrata maternice za 65 posto.

Slični rezultati u budućnosti se očekuju i za druge vrste raka uzrokovane HPV-om, a koje se obično javljaju kasnije u životu, poput raka glave, vrata, oralne šupljine, rektuma i vulve. Još jedan veliki neprijatelj na nišanu znanstvenika je rak dojke – najrasprostranjeniji rak na svijetu.

Tako u Klinici Mayo razvijaju cjepivo koje cilja na šest točaka koje rak dojke najčešće napada. A pored toga što potencijalno stvaraju imunitet koji cilja specifično na rak dojke, mogao bi štititi i od drugih vrsta raka.

Zasad su cjepiva koja liječe aktivni rak uglavnom još u fazi ispitivanja, uz nekoliko iznimaka. Međutim to nisu lijekovi, a primanje doze puno je kompliciranije od primanja cjepiva protiv gripe.

Posebice se ispituju personalizirana cjepiva protiv raka, no njihov razvoj je dugotrajan, a rak ne čeka. Svojevrsne su to ‘terapije po narudžbi’ te liječnik specijalist za svakog pacijenta mora odrediti do kojih tumora može doći biopsijom.

Mnogi stručnjaci smatraju da je budućnost cjepiva protiv raka svijetla, ali ne jednako za sve. Mnogi tako izražavaju zabrinutost da bi ona mogla biti rezervirana samo za privilegirane i ostati potpuno nedostupna pripadnicima marginaliziranih populacija.

Što se tiče široke dostupnosti, očekuje se da će sljedećeg desetljeća biti razvijen veći broj terapeutskih cjepiva protiv raka jer su mnoga klinička ispitivanja u ovom trenutku u fazi 2 i 3. No ne može se ništa reći sa sigurnošću. Posebice treba uzeti u obzir to da je faza 3 ispitivanja izrazito skupa i nerijetko baš tada ispitivanje nekog lijeka doživi zastoj – zadnju riječ dakle imaju investitori, javlja Tportal.