Neurologinja objašnjava što je toplinski udar, toplinska iscrpljenost, a što sunčanica

Toplinski udar nije samo fraza. Riječ je o ozbiljnom stanju uzrokovanom visokim temperaturama zraka te preforsiranjem tijela koje se više nije sposobno samo ohladiti.

Ljeto je i službeno počelo, a temperature su svakim danom sve više. S obzirom na to da živimo u podneblju gdje se živa u termometru nerijetko približi 40 Celzijevih stupnjeva, važno se podsjetiti nekih pravila koja će nam olakšati (ponekad i spasiti!) život.

Toplinski udar nije samo fraza. Riječ je o ozbiljnom stanju uzrokovanom visokim temperaturama zraka te preforsiranjem tijela koje se više nije sposobno samo ohladiti.

Posebno su ugrožene bebe, koje još nemaju razvijen termoregulacijski sustav, kao i stariji ljudi te kronični bolesnici. Neurologinja doc. prim. dr. sc. Sandra Morović pojašnjava zašto je toplinski udar tako opasan i kako može oštetiti mozak.

– Jedan od sigurnih simptoma da ste doživjeli toplinski udar je osjećaj da vam “tijelo gori”, ali se ne znojite. Osjetite li vi ili netko oko vas ove simptome, hitno potražite liječničku pomoć.

Tu su i promijenjeno stanje svijesti (zbunjenost), nesvjestica, konvulzije (nekontrolirano grčenje tijela), temperatura tijela iznad 40 Celzijevih stupnjeva, ubrzano ili nepravilno disanje.

Ako ovakvo stanje potraje, može doći do kome, zatajenja organa te u konačnici smrti – objasnila je.

Barijera počinje popuštati

Ljudi i životinje zaključani u vozilima vrlo brzo dolaze u ovakvo teško stanje i često ih se ne može spasiti. I prije dolaska Hitne pomoći osobu treba što prije rashladiti mokrim ručnicima, vodom, ventilatorom…

Neliječen, može oštetiti mozak, srce, bubrege i mišiće. Stanje se pogoršava odgađanjem liječenja, povećavajući rizik od ozbiljnih komplikacija ili smrti. Na 40 stupnjeva Celzijevih krvno-moždana barijera počinje popuštati. Ona odvaja moždano tkivo od krvotoka, sprečava prolazak neželjenih tvari iz krvotoka u mozak (čestice i bakterije), istovremeno unoseći kisik i hranjive tvari koje mozak treba.

Pri visokim temperaturama, može doći do prekomjernog nakupljanja neželjenih tvari u mozgu, što može izazvati upalni odgovor i ima negativan utjecaj na moždane funkcije. Također, visoke temperature mogu uzrokovati smrt stanica. Kako temperatura raste, proteini se raspadaju, uzrokujući smrt stanice. Neke moždane regije osjetljivije su na toplinu od drugih, što će imati utjecaj na simptome.

Mali mozak jedan je od najosjetljivijih dijelova mozga. To je područje mozga zaduženo za mnoge funkcije, uključujući kontrolu motoričkih funkcija. Maratonci koji pate od toplotne bolesti mogu imati poteškoća u držanju pravca ili kolabirati zbog nemogućnosti kontrole mišića.

U malom mozgu velika je koncentracija Purkinjeovih stanica, koje su izuzetno osjetljive na visoke temperature.

Pri dovoljno visokim temperaturama i druge stanice počinju propadati.

Pravila kojih se moramo držati

Kako izbjeći opasnost? Najbolje je izbjegavati sunce za vrijeme velikih vrućina, ostati hidriran te se ne naprezati. Nekoliko je pravila koja vrijede za sve, a posebice za najugroženije skupine (starci, djeca, kronični bolesnici). Držite se hlada između 11 i 15 sati ili ostanite u kući. Redovno nanosite kremu za sunčanje. Nosite pokrivala za glavu te laganu odjeću. Izbjegavajte prenaporne aktivnosti koje podižu temperaturu tijela.

Pijte puno vode i jedite laganu hranu. Izbjegavajte alkohol i kofein. Istuširajte se hladnom vodom ili stavite hladnu vodu na kožu i odjeću. Zatvorite prozore danju i prozračite prostorije kad temperatura padne.

Uz sve navedeno postoji i toplinska iscrpljenost. Ovaj medicinski termin odnosi se na pregrijavanje tijela i gubitak tekućine iz tijela, obično zbog previše znojenja, no nije tako opasno kao toplinski udar. Simptomi su slabost, malaksalost, mučnina, glavobolja, vrtoglavica i zbunjenost. Iako su simptomi slični kao kod toplinskog udara, trebali bi nestati već pola sata nakon hlađenja. Nakon preduge izloženosti suncu, pogotovo glave i potiljka, može doći i do sunčanice. Sunčanicu ćete prepoznati po suhoj koži, jakom crvenilu lica, povišenoj tjelesnoj temperaturi, glavobolji, smušenosti, vrtoglavici, mučnini i osjetljivosti na svjetlo.

Osobu treba što prije smjestiti u hlad te rashladiti organizam hladnom vodom i oblozima. Treba joj dati piti mlake tekućine te pozvati pomoć ako se temperatura ne spušta i opće stanje se ne poboljšava.

Najbolje je izbjegavati sunce za vrijeme velikih vrućina, ostati hidriran te se ne naprezati, savjetuje neurologinja za Večernji.