Vino je tajni sastojak većine jela s mesom, no vrlo često može i uništiti dobro jelo

Loše vino nije dobro niti u čaši, a niti u tanjuru. Česta je pogreška  dodavanje vina koje nije dobro za piće u jela, no i vino koje se koristi za kuhanje bi trebalo biti kvalitetno.

Naravno, šteta bi bilo „skuhati“ kakvu vrhunsku kapljicu, ali pripazite da ne pokvarite jelo dodavanjem lošeg vina u jelo.

Ako vam se kojim slučajem dogodi da ne ispraznite bocu, vino u hladnjaku može stajati tjedan dana za piće, a pogodno je za kuhanje dva tjedna nakon otvaranja.

Što se vino dulje kuha, to će u jelu biti manje alkohola – a ponekad za potpuno uklanjanje alkohola može biti potrebno čak 2,5 sata kuhanja.

Suha bijela i crna vina najčešći su odabir za kuhanje. Koristite li crno vino, odaberite ono u kojem ne dominiraju tanini jer nakon kuhanja mogu jelu dati gorku notu.

I bijela i crna vina možete koristiti za deglaziranje tave, odnosno otapanje finih mesnih sokova koji su se skupili na dnu. Bijela vina će se dobro nadopuniti s kremastim bijelim umacima, laganim rižotima i juhama, a crna će se bolje snaći s crvenim mesom. Bijela vina se češće savjetuje dodati u jela od piletine, morskih plodova i ribe, kao i ona u kojima dominira povrće.

Školjke možete pirjati u mješavini temeljca i vina kako bi dobile fantastičan okus.

Vino koje želite dodati umaku na bazi vrhnja najbolje je najprije zagrijati i kuhati dok se ne reducira za polovicu, a potom dodati vrhnje.

Nekoliko žlica vina dodaje se i u marinade kako bi meso omekšalo i bolje se karameliziralo  tijekom pečenja.

Kuhati se može i sa slatkim vinima koja su sjajna za poširanje voća – ili dodavanje umacima s maslacem za plodove mora. Fortificirana vina, kao što su sherry, marsala ili porto, kuhari nerijetko dodaju desertima, često za mirisne slatke preljeve i umake.