Invazivna vrsta komaraca udomaćila se u 13 zemalja EU-a, a stručnjaci povezuju njihovu prisutnost s porastom denga groznice u Europi.
Klimatske promjene stvaraju povoljne uvjete za širenje tigrastih komaraca, priopćio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
ECDC je upozorio da će međunarodna putovanja dodatno povećati rizik od novih epidemija u Europi.
Građanima se savjetuje da uklone ustajalu vodu iz vrtova ili balkona, gdje se komarci mogu razmnožavati te da koriste repelente i mreže na vratima i prozorima, prenosi BBC.
Vrsta uočena i u Hrvatskoj
Komarci su u posljednja dva desetljeća postali sve veća prijetnja u Europi. Azijski tigrasti komarac, aedes albopictus, koji se smatra najinvazivnijom vrstom komaraca na svijetu, sada se širi Europom iz svoje južnoeuropske baze.
Zapažen je u nizu europskih zemalja: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj, pokazuju podaci ECDC-a. Uz to, uočen je i u Belgiji, Cipru, Češkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Koje bolesti prenosi?
Tigrasti komarci šire bolesti kao što su denga groznica, chikungunya i Zika virus. Ove su bolesti donedavno bile specifične za područja Afrike, Azije i Amerike.
Još jedna vrsta komarca, aedes aegypti, koji prenosi žutu groznicu, ali i druge bolesti, nastanio se na Cipru. Stručnjaci kažu da je njegov potencijal za širenje u druge dijelove Europe “zabrinjavajući” s obzirom na to da voli gristi ljude i na njegovu sposobnost prenošenja bolesti.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Većina europskih slučajeva je uvezena – što je odraz međunarodnog kretanja ljudi i trgovine. Prošle godine broj uvezenih slučajeva popeo se na gotovo 5000.
Kako prepoznati zarazu?
Tri su najčešće bolesti koje prenose ovi insekti: groznica Zapadnog Nila, denga groznica i Chikungunya.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Simptomi groznice Zapadnog Nila
Najveći broj slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila prijavljuje se od srpnja do rujna.
“Većina zaraženih osoba je asimptomatska. U oko 20-40% zaraženih osoba javlja se bolest nalik gripi – povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima, mučnina, ponekad kožni osip. U oko 1% zaraženih javlja se teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica, te akutne mlohave klijenuti”, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Simptomi denga groznice
Osobe s klinički razvijenom bolesti najčešće obole od blagog oblika – denga groznice koja se, nakon inkubacije od 4–7 dana (3-14), manifestira naglim nastankom temperature u trajanju prosječno 2-7 dana praćene glavoboljom, bolovima iza očiju, bolovima u zglobovima i osipom.
U manje od 5% slučajeva može se javiti teži oblik bolesti u smislu hemoragijske groznice i šoka koji mogu imati smrtni ishod.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Simptomi Chikungunya
Nakon inkubacije od 4–8 dana (2-12) kod oboljelih se javlja visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i jaki bolovi u zglobovima. Polovina zaraženih razvija makulo-papularni osip koji se češće javlja u djece s mogućom pojavom krvarenja iz desni i petehija po koži.
Kod 30-40% zaraženih mogu dugo vremena ostati prisutni bolovi u zglobovima, ponekad godinama. Osobe starije životne dobi (>65) i kronični bolesnici imaju veći rizik za razvoj teže kliničke slike. U trudnica koje razviju bolest u zadnjem tjednu pred porod moguć je prijenos virusa na plod.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Posljedice klimatskih promjena
U ovakvom razvoju događaju veliku ulogu igraju i klimatske promjene, naglasila je direktorica ECDC-a Andrea Ammon.
“Europa već vidi kako klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih komaraca u prethodno nezahvaćena područja i porast zaraženih bolestima poput denge”, naglasila je.
“Osobne zaštitne mjere u kombinaciji s ranim otkrivanjem slučajeva, pravodobnim nadzorom, daljnjim istraživanjem i aktivnostima podizanja svijesti najvažnije su u onim područjima Europe koja su u najvećem riziku”, dodala je Ammon, javlja N1.
