Antarktički morski led suočava se s rekordno niskim razinama ove godine, a znanstvenici ističu da nema brzog rješenja za ublažavanje ovog problema uzrokovanog visokim temperaturama. Nova studija koja ispituje utjecaj klimatskih promjena na ovaj kontinent upozorava na ozbiljne posljedice.
Satelitska mjerenja datiraju od 1978. godine, a lani je minimalni ledeni pokrov pao ispod 2 milijuna kvadratnih metara – prvi put od početka ovih mjerenja. Ovogodišnji veljača donosi još niže razine leda, prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Environmental Science.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
“Oporavak će trajati desetljećima, pa čak i stoljećima. Brza zamjena ovog leda nije moguća”, izjavila je Anna Hogg, profesorica sa Sveučilišta u Leedsu i suautorica studije.
“Ovo je dugotrajan proces, ako ga uopće možemo ostvariti”, naglasila je Hogg za novinare.
Ovogodišnji minimum leda je za 20 posto niži od prosjeka zadnjih 40 godina, što odgovara gubitku morskog leda površine gotovo deset puta veće od Novog Zelanda, prema Timu Naishu, direktoru Centra za istraživanje Antarktike na sveučilištu Victoria u Wellingtonu.
Naish upozorava: “Približavamo se točkama bez povratka koje, kad budu premašene, donose nepovratne promjene s dugoročnim posljedicama za buduće generacije.”
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Globalno zagrijavanje, potaknuto fosilnim gorivima, čini Antarktiku ranjivom na ekstremne događaje, a ta ranjivost će se “gotovo sigurno” pogoršati, ističe se u studiji.
Prema nedavnim znanstvenim istraživanjima antarktičkog oceana, atmosfere, kriosfere i biosfere, klimatske promjene će rezultirati “povećanjem veličine i učestalosti” toplinskih valova, kolapsa ledenih ploča i smanjenja morskog leda.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Točan utjecaj klimatskih promjena na Antarktici i okolni ocean dugo je bio nejasan, no ubrzanje smanjenja morskog leda “znanstveno je razumno” pretpostaviti kao posljedicu rasta temperatura, ističe Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta Exeter i također suautor studije.
Prošle godine je “atmosferska rijeka” iz Australije donijela suptropske topline i vlagu na kontinent, uzrokujući temperaturna odstupanja do 38,5 stupnjeva iznad normalnih vrijednosti, što je bilo najveće takvo odstupanje zabilježeno do tada.